БЕЛГРАД ГО ПРЕВЗЕМА ВОДСТВОТО ВО РЕГИОНОТ?

BEOGRAD PREUZIMA VODSTVO U REGIJI? Nakon sastanka u Berlinu Hrvatska gubi ulogu lidera

·        AFP/CROPIX

Autor Augistin Palokaj

Političari i diplomati analiziraju poruke sastanka čelnika zemalja regije koji je sazvala kancelarka Angela Merkel

Summit o Zapadnom Balkanu, održan u petak u Berlinu, dužnosnici EU vide kao moguću prekretnicu za budući proces proširenja Europske unije prema tim državama.

Kako je Njemačka do sada bila među najvećim skepticima nastavka proširenja, sama činjenica da sada upravo Berlin daje jamstva da će se taj proces nastaviti, u Bruxellesu se vidi kao “snažna poruka u pravo vrijeme”: naime, sada već izabrani budući predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker tijekom kampanje najavljivao je da će doći do pauze u proširenju EU, kako bi se najprije ona jačala iznutra.

Pitanje proširenja

Takav Junckerov stav odražavao je dominantan stav u zapadnim državama Unije, pogotovo Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, ali i Velikoj Britaniji. Sada, kada najvažnija političarka Europe Angela Merkel okuplja u Berlinu lidere regije, i daje im jamstva da će jednog dana njihove države biti u EU ako ispune uvjete koji se od njih traži, i ostatak Europe pozitivnije će i s manje oklijevanja gledati prema toj regiji .

Ovakva politička poruka, procjenjuju u Bruxellesu, trebala bi pozitivno utjecati i na poticanje stranih investicija u ovoj regiji. No, upozoravaju kako sastanak u Berlinu nije bila “donatorska konferencija” na kojoj netko dolazi s projektima a drugi nude novac za njihovo financiranje.

Lideri regije, svako na svoj način, sastanak u regiji prikazali su kao veliki uspjeh. Srpski mediji pišu kako je premijer Aleksandar Vučić “svojim projektom oduševio kancelarku Merkel” te nabrajaju projekte koje je on tamo predstavio.

Samopromocija

Mediji u Albaniji ističu kako je Edi Rama, predsjednik albanske vlade, jedini imao čast da zajedno na tiskovnoj konferenciji nastupi s kancelarkom Merkel te to prikazuju kao neki dokaz da je on miljenik njemačke kancelarke, a rijetko se spominje to da je Rama govorio u svojstvu predsjedavajućeg Vijeća za suradnju u Jugoistočnoj Europi. I albanski mediji pišu o tome kako je i njihova delegacija, na čelu s Edijem Ramom, došla u Berlin s konkretnim projektima za koje su “dobili potporu”.

No, među projektima uglavnom se spominje Jadransko-jonska autocesta, za što su se zajedno zalagali premijeri Hrvatske, BiH, Crne gore i Albanije, sukladno dogovoru u Cavtatu. Mediji na Kosovu, pak, najviše pozornosti daju činjenici da su se premijer Srbije Vučić i ministar vanjskih poslova Dačić, slikali ispred zastave Republike Kosovo, uz zastave drugih država sudionica te kako je kosovski predsjednik vlade Hashim Thaçi na slici “bio bliži kancelarki Merkel nego njegov srpski kolega”, ne spomenuvši da je redoslijed napravljen prema abecedi.

Važne su investicije

Dakle, za lidere regije sastanak u Berlinu bila je i prilika za samopromociju, ali svakako i za promicanje projekata za koje mogu dobiti dio sredstava iz raznih europskih izvora, ali i privući privatni kapital kao investiciju.

U EU kažu da je dobro što su se gotovo sve delegacije iz regije zalagale za zajedničke projekte. “To je bitno jer to znači da su shvatili kako tako lakše mogu doći do sredstva iz EU fondova koji slijede i političke ciljeve”, kaže jedan EU diplomat, koji je sudjelovao na tom skupu.

Srbija se zalagala za projekte modernizacije pruge Beograd - Bar, za gradnju autoputa od Niša do Prištine i za prugu Beograd - Sarajevo. Hrvatska je, preko ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka u Berlin došla s četiri konkretna projekta koja su važna Hrvatskoj, ali imaju i regionalni te europski značaj.

Kako neslužbeno doznajemo, osim Jadransko-jonske autoceste, na sastanku je bilo govora i o jadransko-jonskom plinovodu (IAP), koji se nadovezuje na globalni plinski projekt Trans Adriatic Pipeline (TAP), a Hrvatska bi se svojim krakom priključila tom projektu.

Ograničeni utjecaji

Također, Europskoj uniji važna je energetska neovisnost, pa se razgovaralo i o LNG terminalu na Krku, koji više nije samo hrvatski, već i europski projekt.

Položaj Hrvatske na ovoj Berlinskoj konferenciji u Bruxellesu vide značajnim u političkom smislu, jer se Hrvatska, kao nova članica EU, doživljava i kao glas regije u EU i kao europski glas u regiji, a u nekim projektima o kojima je govorio premijer Srbije, poput carinske unije u regiji, ili jačanja međusobne trgovine, Hrvatska upravo zbog članstva u EU ne može niti formalno sudjelovati.

( surađivao G. Penić)

Read 945 times